U izdanju Filozofskoga fakulteta u Rijeci tijekom 2010. i 2011. godine objavljene su dvije znanstvene monografije: Civilna misija sveučilišta: element u tragovima?, autorica dr.sc. Bojane Ćulum i prof.dr.sc. Jasminke Ledić i Promjene u akademskoj profesiji: komparativna analiza, autora dr.sc Nene Rončević i prof.dr.sc. Branka Rafajca.
Obje publikacije se temelje na radu istraživačkog tima s Filozofskog fakulteta u Rijeci, u okviru dvaju projekata: Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa, koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te The Academic Profession and Societal Expectations: Challenges for University Civic Mission, kojeg financira Hrvatska znanstvena zaklada. Ovaj je projekt dio međunarodnog projekta The Academic Profession in Europe: Responses to Societal Challenges koji se provodi kroz EUROCORES/EuroHESC program Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation).
Civilna misija sveučilišta: element u tragovima?
Autorice: Bojana Ćulum i Jasminka Ledić
Riječ autorica:
Vjerujemo da većina naših kolegica i kolega doživljava značajne promjene u kojima djeluju sveučilišta te izazove ispunjavanja višestrukih uloga koji se postavljaju pred akademsko osoblje. Prilagođavajući se zahtjevima, opirući se promjenama, ili se pripremajući za njih, nerijetko u svakodnevnom akademskom životu zaboravljamo razmisliti o temeljnim načelima naše akademske djelatnosti: o svrsi sveučilišta, o ciljevima visokoškolskog obrazovanja, o načinima upravljanja i financiranja, a osobito o ulozi suvremenog sveučilišta u ekonomskom razvoju zemlje, te političkom i društvenom životu zajednice u kojoj sveučilišta djeluju. Kakva je naša uloga u razvoju zajednice i društva? Kakvu odgovornost imamo u obrazovanju društveno odgovornih i aktivnih građana koji bi trebali biti nositelji pozitivnih društvenih promjena?
Iz recenzija:
Od prvih stranica u knjizi zamjetna je ne samo stručna i znanstvena zainteresiranost, već i zagovaračka strast koja pokazuje da tema nije slučajno izabrana te da i sama knjiga predstavlja jedan oblik zalaganja za promjene u sveučilišnoj zajednici.
Civilnija sveučilišta mogla bi doprinijeti obnovi i izgradnji povjerenja, množenju socijalnog kapitala i jačanju socijalne kohezije.
Knjigu je moguće naručiti putem 
narudžbenice.
Promjene u akademskoj profesiji: komparativna analiza
Autori: Nena Rončević i Branko Rafajac
Riječ autora:
Iako brojni autori sustavno upozoravaju da se sustavi visokog obrazovanja u većini visoko razvijenih zemalja nalaze u teškom procesu promjene, i kako živimo u doba visoke nesigurnosti akademske profesije, u Hrvatskoj je I dalje jako malo radova koji se bave promjenama u akademskoj profesiji, a povezanim s aktualnim zbivanjima u visokom obrazovanju.
U ovoj monografiji, uz analizu odrednica akademske profesije i pregled recentnih istraživanja na tu temu, prikazani su rezultati ispitivanja stavova visokoškolskih nastavnika o temama kao što su stanje u karijeri i struci, situacija na radu i radne obveze, nastava, istraživanje i upravljanje unutar sustava visokog obrazovanja. Drugim riječima, istraživanje se bavi temama koji proizlaze iz postojećih trendova i izazova koji se pojavljuju na internacionalnom nivou u akademskoj profesiji: relevantnost, internacionalizacija i upravljanje.
Iz recenzija:
Osobita vrijednost ovoga rada sadržana je u uspješnom nastojanju autora da problematiku akademske profesije kontekstualiziraju u okviru suvremenih trendova i razvoja visokog
obrazovanja na domacoj i meunarodnoj razini. Rezultati i uvidi sadržani u ovom radu dobro će doći i akterima koji utječu na oblikovanje visokoškolske, sveucilišne i znanstvene politike.
Ovaj tekst je korisno, dobrodošlo i pravovremeno obogaćivanje korpusa znanstvene i stručne literature iz područja visokog obrazovanja.
Knjigu je moguće naručiti putem narudžbenice.
Sveučilišni nastavnici i civilna misija sveučilišta
Autorice: Bojana Ćulum i Jasminka Ledić
Riječ autorica:
Prihvaćanje načela civilne misije i njihovo integriranje u svoj svakodnevni nastavni I istraživački rad traži upornost, strpljenje i dugoročnu posvećenost sveučilišnih nastavnika, osobito ukoliko matično sveučilište ne iskazuje institucionalnu privrženost načelima civilne misije. U sveučilišnom okruženju u kojem civilna misija sveučilišta nije institucionalno pozicionirana, promovirana i vrednovana, kao što je slučaj s hrvatskim sveučilištima, stavovi sveučilišnih nastavnika spram civilne misije i društvene odgovornosti prema (lokalnoj) zajednici u kojoj žive i djeluje postaju još važniji. Polazeći od ključne uloge koju sveučilišni nastavnici imaju u uspješnoj integraciji civilne misije u temeljne akademske djelatnosti, u ovoj se knjizi teži dati odgovor na pitanje: U kojoj mjeri i pod kojim uvjetima možemo na sveučilištima u Hrvatskoj očekivati posvećivanje sveučilišnih nastavnika integraciji civilne misije?
Iz recenzija:
Ključna vrijednost knjige leži u samoj temi. Intenzivne, a često i kontradiktorne društvene promjene, koje zaista zahvaćaju sve pore društvenog života, utječu naravno i na sveučilišta koja ne samo da moraju osuvremeniti svoje tradicionalne zadaće (obrazovanje i znanost), već su suočena i sa sasvim novim zahtjevima koja se pred njih postavljaju. Autorice te nove zahtjeve sumiraju u okviru koncepta treće, odnosno civilne misije sveučilišta. Ona nije jednoznačna, ona nije jednostavna, ali je sveučilišta ne mogu ignorirati.
U sveučilišnom okruženju u kojem civilna misija sveučilišta nije dostatno institucionalno prepoznata i promovirana, istraživanje stavova sveučilišnih nastavnika spram civilne misije i društvene odgovornosti prema (lokalnoj) zajednici u kojoj žive, ključno je za usmjeravanje razvoja sveučilišta u smjeru osnaživanja treće misije sveučilišta i integracije sveučilišta u zajednici. Svaka sveučilišna sredina iz ovog rada može i mora crpiti relevantne podatke i motivaciju za poboljšanje prakse, promišljanje tekućih i budućih reformi visokoga obrazovanja.
Ovim istraživanjem autorke daju “glas” sveučilišnim nastavnicima, koji su kao kolektivni akter često nedovoljno prisutni ili, od strane kreatora obrazovnih politika, ocijenjeni kao pasivni u procesima transformacije visokog obrazovanja.
Publikacija predstavlja vrlo važno i dobrodošlo osveženje za diskurze o visokom obrazovanju u regionu. Činjenica da je napisana na jednom od južnoslavenskih jezika trebalo bi da omogući da je čitaju i oni kojima istraživanja obrazovanja možda nisu u okviru profesionalnih interesa, ali koji su zainteresirani za budućnost sveučilišta i njegovu ulogu u društvu. Uzimajući u obzir rastuću važnost visokog obrazovanja za razvoj cijelog regiona, ova tema postajaće sve relevantnija.
Knjigu je moguće naručiti putem narudžbenice.
Održivi razvoj – izazov za sveučilište?
Autori: Nena Rončević i Branko Rafajac
Riječ autora:
Uvjereni smo da je institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje najvažniji socijetalni alat koji društvu stoji na raspolaganju u oživotvorenju održive budućnosti. Pritom je posebno važna, gotovo nezaobilazna, uloga visokoškolskih institucija iz razloga jer one istovremeno vrše i edukaciju ljudi koji će uskoro donositi nove razvojne odluke, zatim ljudi koji će educirati druge naraštaje i istovremeno permanetno koncept održivog razvoja podvrgavaju kritičko-istraživačkoj praksi.
Analiza će pokazati kako je održivost, odnosno integracija održivog razvoja na sveučilištima, važna za sve djelatnosti: nastavu, istraživanje, djelovanje u zajednici i upravljanje institucijom. Zato bi, kad je riječ o održivom razvoju/održivosti, svako sveučilište sebi trebalo postaviti tri temeljna pitanja: Zašto bismo se trebali uključiti?, Što možemo napraviti?, i Kako to organizirati?
Iz recenzija:
Avtorsko delo Nene Roncevic in Branka Rafajca TRAJNOSTNI RAZVOJ – IZZIV ZA UNIVERZE? predstavlja izvirno znanstveno monogra_jo, ki obravnava zelo pomembna, a mnogokrat preslišana vprašanja zadane problematike trajnostnega razvoja. Avtorja argumentirano odpirata eno od “zadnjih” tabu tem te aktualne in zato stalno prisotne problematike, katerega pomen stalno narašca: koncept trajnostnega razvoja družbe v povezavi s konceptom trajnostnega razvoja univer-ze. Kot globalni cilj dela izstopajo kompleksno zastavljeni (pod)cilji, ki zahtevajo uresnicevanje ozavešcanja družbe in javnosti, pa tudi institucij terciarnega izobra-ževanja, da obravnavajo ta vprašanja, in da krepijo usposobljenost vseh deležni-kov, da ne bodo pristajali na zamolcanje zadanih problemov, ampak jih bodo pove-zovali z najvišjimi ravnmi izobraževanja in, posledicno, znanja.
Održivi razvoj je, prema mišljenju autora studije, vizija buducnosti, a održivost razvojni kriterij, koncept i proces unutar kojeg se razvija viša svest u promišljaju posledice ljudskog delovanja na biološke i društvene sisteme. U svestranoj, inspira-tivnoj analizi brojnih mislioca programa održivosti, autori Nena Roncevic i Branko Rafajac osmišljavanje, stvaranje, realizovanje i pracenje održivih rešenja, vide jedino uz saradnju svih ucesnika u društvu, pri cemu okosnicu nalaze u promeni nacina razmišljanja postojeceg (antropocentricnog, materijalistickog) sistema vrednosti u pravcu biocentricnog i holistickog pristupa. Najvredniji deo studije predstavlja otkrivanje svih de_cita univerzitetskog obrazovanja, oživljava-nja i aktualizovanja tzv. Scienti_c literacy, koncepta obrazovanja koji s jedne strane dozvoljava usvajanje „aktuelnog orijentacionog znanja“ a s druge strane omoguca-va ucenje u kontekstima sa znacenjem.
Knjigu je moguće naručiti putem narudžbenice.
Promjene u akademskoj profesiji: odgovor na izazove u društvu?
Urednica: prof.dr.sc. Jasminka Ledić
Autori: Bojana Ćulum, Jasminka Ledić, Branko Rafajac, Nena Rončević, Marko Turk
Riječ autora:
Posljednjih se godina u javnosti, a posebno u znanstvenim i stručnim krugovima, primjećuje velik interes za visoko obrazovanje. U europskom kontekstu čini se da je ovaj interes dobio poseban zamah Bolonjskim procesom čiji su zagovaratelji, ali i protivnici (primjerice, Liesmann, 2008), potaknuli nove rasprave, ali i oživjeli vječne teme o svrsi visokog obrazovanja. Popularna u stručnom, ali i političkom diskursu, široko korištena sintagma društva znanja zasigurno dopinosi interesu za sektor od kojega se očekuje da taj koncept i realizira. U sjeni interesa za nove i obnovljene teme (visoko obrazovanje kao roba ili javno dobro, financiranje i upravljanje visokim obrazovanjem, efikasnost visokog obrazovanja, internacionalizacija, rangiranje…) naizgled se čini da u sjeni ostaju akteri odgovorni za izvršavanje tradicionalnih ili novih uloga visokog obrazovanja: pripadnici akademske profesije. Nove i obnovljene teme o kojima se vodi rasprava ukazuju na promjene okruženja i kontradiktorna očekivanja koja se postavljaju pred akademsku profesiju.
Iz recenzija:
Osobita vrijednost ovoga rada sadržana je u uspješnom nastojanju autora da problematiku akademske profesije kontekstualiziraju u okviru suvremenih trendova i razvoja visokog obrazovanja na domaćoj i međunarodnoj razini. Cijenim da će čitateljstvo u Hrvatskoj, ali i u zemljama regiona, u ovom djelu naći vrijedan resurs za proučavanje položaja i funkcije nastavnog osoblja sveučilišta današnjice/sjutrašnjice.
Monografija Promjene u akademskoj profesiji: odgovor na izazove u društvu?, kojoj su u fokusu pitanja civilne misije sveučilišta i stavovi/iskustva akademskih djelatnika prema njenim različitim aspektima, iznimno je važna publikacija, posebno u hrvatskom kontekstu u kojem se radi o relativno novom području na akademskoj istraživačkoj sceni. Monografija obiluje referiranjem na recentnu međunarodnu i hrvatsku literaturu u području kojim se bavi, a njena vrijednost leži i u komparativnoj dimenziji empirijskih podataka, kao i u predstavljanju ne samo kvantitativnih već i kvalitativnih podataka o raznim aspektima (ne)uključenosti akademskih djelatnika u aktivnosti koje nadilaze njihove tradicionalne uloge nastave i istraživanja.
Knjigu je moguće naručiti putem narudžbenice.